Telefon: 01/3310-399

Ulica Drage Kodrmana 3a

Događanja

Događanja u Centru za socijalnu skrb Zaprešić

PROJEKT RESOCIJALIZACIJE ovisnika o drogama

Što je Projekt resocijalizacije?

Projekt resocijalizacije ovisnika o drogama , je projekt za doškolovanje, prekvalifikaciju i zapošljavanje te socijalnu integraciju liječenih ovisnika koji je Vlada RH donijela u travnju 2007. godine.

Kome je namijenjen Projekt resocijalizacije?

Ovisnicima koji se nalaze u programu tretmana, koji su završili program tretmana, rehabilitacije i odvikavanja od ovisnosti u terapijskoj zajednici, penalnom sustavu ili zdravstvenoj ustanovi, te onima koji su u izvanbolničkom tretmanu i duže vrijeme stabilno održavaju apstinenciju i pridržavaju se propisanog načina liječenja.

Kako se uključiti u Projekt?

U Projekt resocijalizacije liječeni ovisnici se mogu uključiti na više načina ovisno o vrsti ustanove u kojoj su završili program odvikavanja i tretmana ili su još u tretmanu.
Prije uključivanja svaki ovisnik treba potpisati IZJAVU (u onoj ustanovi/službi koja ovisnika uključuje u program prekvalifikacije ili doškolovanja) kojom se obvezuje da će:

  • se pridržavati obveza u navedenom programu
  • dati pristanak da se njegovi osobni podatci koriste u informatičkoj bazi podataka.

Ako se uključujete u program završetka srednjoškolskog obrazovanja ili prekvalifikacije i osposobljavanje na temelju preporuke centra za socijalnu skrb, s centrom za socijalnu skrb potrebno je sklopiti UGOVOR o međusobnim pravima i obvezama.

Više u pdf dokumentu:
Letak Projekt resocijalizacije (pdf)

Preporuka VE – zaštita i ostvarivanje prava djece u digitalnom okruženju

Preporuka vijeća Europe o Smjernicama za poštivanje, zaštitu i ostvarivanje prava djece u digitalnom okruženju

Preporuka CM/Rec(2018)7 Odbora ministara državama članicama o Smjernicama za poštivanje, zaštitu i ostvarivanje prava djeteta u digitalnom okruženju
(Usvojio Odbor ministara 4. srpnja 2018. na 1321. sastanku izaslanika ministara)

Preporuka Vijeca Europe o Smjernicama za zastitu prava djece u digitalnom okruzenju (pdf)

Preporuka MDOMSP (pdf)

Otvoreno pismo

Poštovani uredniče Jutarnjeg lista!

Na sam Praznik neovisnosti, mislila sam kako ću u miru i opušteno sa obitelji blagovati, no zatekla me vijest – afera „cipele“. U svojoj četrdeset prvoj godini radnog staža u mojoj socijali susrećem se ponovo sa blaćenjem i prozivanjem radnika centra za socijalnu skrb, ovaj puta mog Zaprešića, a poznato je da je do sada bilo dosta centara na tapeti svih medija.

Više nije dovoljno obrušavati se na stručnost i profesiju, sada su na redu cipele. Tko zna možda će nam uoči Božića zaviriti i u tanjur jesmo li pripremili bakalar i puricu!

Čudim se najprije nepoznatom kupcu – savjesnoj građanki koja je ostala zgranuta kupovinom obuće i izdavanjem visokog R1 računa na ime centra, zatim iznenađenoj prodavačici, a najviše se čudim novinarki koja je to potom i objavila. Da li je znala što objavljuje i kakva je to vijest i što će ista proizvesti. Danas možete čitati u cijeloj našoj lijepoj domovini kako socijalni radnici na teret države kupuju skupe cipele.

Ja sam temeljem Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi donijela odluku o nabavi jednog para radne obuće za radnike Centra za socijalnu skrb Zaprešić. Odluku objavila na oglasnoj ploči Centra. U odluci stoji da će se radnicima refundirati 500,00 kn za nabavljenu radnu obuću, da svaki radnik po svom nahođenju odabere svoj par obuće bez znaka i obilježja ustanove u kojoj radi. Nitko ne priječi radniku odabrati i skuplju obuću, sve ovisi o platežnoj mogućnosti i ukusu pojedinca, no poslodavac podmiruje samo 500,00 kn. Pismenom čovjeku dosta.

Ali zašto ne bismo od skupih cipela napravili spektakl, aferu u socijali, nemamo dovoljno ozbiljnih tema za novine i ostale medije.

Zar su noge naših radnika manje vrijedne i ne smiju ući u skupe cipele? Tko nam propisuje koliko ćemo novca izdvojiti za obuću kako bismo bili primjereno obuveni? Što se to događa mom narodu gdje svatko i u svako vrijeme ima pravo nekoga prozivati sa argumentima ili bez njih? Čime to naši mediji hrane svoje čitatelje i slušatelje.

Zanima me gdje su bili savjesna građanka, iznenađena prodavačica i zainteresirana novinarka, te svi oni koji na društvenim mrežama danas bruje o aferi s cipelama, za vrijeme Domovinskog rata kada smo stvarali ovu našu lijepu samostalnu Hrvatsku? Ne znam, ali znam gdje su bili socijalni radnici i svi ostali radnici centra; danonoćno su radili i dežurali, zbrinjavali na tisuće naših prognanika i izbjeglica iz susjedne nam države Bosne i Hercegovine.

Državni i Županijski proračun nismo oštetili, dapače još smo prošle godine planirali sredstva za nabavu radne obuće što se inače čini u financijskim planovima.

A sada ističem još nekoliko bitnih momenata u ovoj priči. Gdje ostaje dostojanstvo čovjeka- radnika, u čijem interesu, javnom ili privatnom, tko je ovdje pogriješio, tko treba sada biti prozvan ili možda i tužen?

Sjetih se i stihova jedne pjesme:“ Što to ima u ljudima dušo da ulaze u tuđe živote?“ Zar ti ljudi nemaju svoje brige, svoje obitelji, svoje probleme?

A završit ću u stilu cjenjene mi novinarke Tanje Torbarine; Pa ajmo mi dragi moji suradnici hodat bosi, možda će nas više cjenit i manje prozivat!!!

 

Na znanje:
Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Hrvatskoj komori socijalnih radnika
Hrvatskoj udruzi socijalnih radnika
Hrvatskom novinarskom društvu

S poštovanjem!

Ravnateljica CZSS Zaprešić Đurđica Poduška, dipl soc. radnica

Otvoreno pismo (pdf)

“Nagrada za promicanje prava djeteta” u 2018. g.

NATJEČAJ – Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Klasa: 230-01/18-04/1
Urbroj: 519-03-2-1-1/3-18-2 od 6. IX. 2018. (241)

NATJEČAJ

za dodjelu »Nagrade za promicanje prava djeteta« u 2018. godini.

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, povodom obilježavanja dana prihvaćanja Konvencije o pravima djeteta, radi dodjele »Nagrade za promicanje prava djeteta« (u daljnjem tekstu: Nagrada) u 2018. godini, za iznimna postignuća u zaštiti dobrobiti, prava i interesa djece, poziva:

  • fizičke i
  • pravne osobe

da predlože kandidate za:

  1. Godišnju nagradu
  2. Nagradu za životno djelo.

Godišnja nagrada dodjeljuje se pojedincima i/ili grupi pojedinaca, ako je to ostvarenje rezultat njihovog zajedničkog rada, i to:

  • za najznačajnija ostvarenja postignuta u radu na području promicanja prava djeteta,
  • za ostvarenja koja su bila objavljena ili predstavljena tijekom protekle godine,
  • onima koji uživaju ugled uzornih stručnjaka i radnika.

Dodjeljuju se do tri Godišnje nagrade u obliku povelje i u novcu.

Prijedlog za dodjelu Godišnje nagrade mora sadržavati:

  1. ime, prezime i adresu kandidata, odnosno imena, prezimena i adrese grupe kandidata,
  2. životopis kandidata ili životopise pojedinog člana grupe kandidata,
  3. obrazloženje prijedloga uz opis ostvarenja na području promicanja prava djeteta tijekom protekle godine,
  4. dokumentaciju iz koje je razvidna uspješnost djelovanja kandidata ili grupe kandidata za područje za koje se predlaže Nagrada,
  5. pisanu izjavu kandidata ili grupe kandidata da želi/žele sudjelovati u postupku izbora, sukladno odredbama Pravilnika o nagradi za promicanje prava djeteta,
  6. ime i prezime predlagatelja i njegovu adresu, ako je predlagatelj fizička osoba, odnosno naziv i sjedište pravne osobe i ime osobe ovlaštene za zastupanje, ako je predlagatelj pravna osoba te
  7. najmanje jednu preporuku za predloženo ostvarenje kandidata ili grupe kandidata na području promicanja prava djeteta.

Prijedlog za dodjelu Godišnje nagrade može sadržavati i druge priloge.

Nagrada za životno djelo dodjeljuje se istak­nutim pojedincima i to:

  • onima čiji rad predstavlja trajan doprinos promicanju prava djeteta u svrhu potpunog i skladnog razvoja osobnosti djeteta,
  • onima koji su pridonijeli zaštiti prava i interesa djeteta u duljem razdoblju, tijekom profesionalne karijere ili dobrovoljnog sudjelovanja u udrugama koje se bave pravima i interesima djece,
  • onima koji su označili vrijeme u kojem su djelovali te čija djela i ostvarenja ostaju trajno dobro Republike Hrvatske,
  • onima koje obilježava javna prepoznatljivost i priznatost njihovih uspjeha i postignuća trajne vrijednosti.

Nagrada za životno djelo dodjeljuje se u obliku medalje, povelje i u novcu.

Prijedlog za dodjelu Nagrade za životno djelo mora sadržavati:

  1. ime, prezime i adresu kandidata,
  2. životopis kandidata,
  3. obrazloženje prijedloga uz opis doprinosa u promicanju prava djeteta,
  4. dokumentaciju iz koje je razvidna uspješnost djelovanja kandidata za područje za koje se predlaže Nagrada,
  5. pisanu izjavu kandidata ili grupe kandidata da želi sudjelovati u postupku izbora, sukladno odredbama Pravilnika o nagradi za promicanje prava djeteta,
  6. ime i prezime predlagatelja i njegovu adresu, ako je predlagatelj fizička osoba, odnosno naziv i sjedište pravne osobe i ime osobe ovlaštene za zastupanje, ako je predlagatelj pravna osoba te
  7. najmanje tri preporuke za predloženi doprinos kandidata na području promicanja prava djeteta.

Prijedlog za dodjelu Nagrade za životno djelo može sadržavati i druge priloge.

Fizičke i pravne osobe koje za dodjelu Nagrade predlažu pojedince ili grupe pojedinaca moraju navesti za koju ih vrstu Nagrade predlažu (za Nagradu za životno djelo ili za Godišnju nagradu).

Prijedlozi za dodjelu nagrade upućuju se, u zatvorenim omotnicama, na adresu: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Sektor za obitelj, djecu i mlade, Služba za obitelj i djecu, Trg Nevenke Topalušić 1, 10000 Zagreb, s naznakom: »Natječaj za dodjelu Nagrade za promicanje prava djeteta – ne otvarati«.

Prijedlozi za dodjelu Nagrade podnose se u roku od 15 dana od objave natječaja u Narodnim novinama.

Nepotpuni i nepravodobni prijedlozi neće se razmatrati.

Ministarstvo za demografiju,
obitelj, mlade i socijalnu politiku

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/oglasi/o8257466.html

 

SRETAN USKRS SVIMA!

Poštovani korisnici i čitatelji naše stranice!

Djecu naših korisnika ove je godine prigodom Uskrsa razveselio II a razred Osnovne škole Ljudevita Gaja. Djeca su uoči blagdana sa svojom razrednicom razgovarala na temu milosrđa i iznjedrila ideju da pripreme poklone za nepoznate prijatelje koji žive u skromnim prilikama. Ideja je ubrzo realizirana i 28.3.2018. razrednica i troje predstavnika IIa posjetilo je naš Centar.
Susret je obostrano bio koristan jer su mali drugašići dobili informacije što to naša ustanova radi, a nama je ostala lijepa zadaća da što prije razveselimo djecu naših korisnika poklonima koje su oni pripremili.
Možemo Uskrs uljepšati svakom, malom gestom ili rječju. Ovi naši mali , veliki gosti- mali rastom a veliki srcem, uljepšali su nama i našim korisnicima ovaj blagdan.

SRETAN USKRS SVIMA!

RAVNATELJICA
Đurđica Poduška, dipl.soc.radnica

SRETAN USKRS (pdf)

Zahvalnica (pdf)

 

Drughelp – instrument za samoprocjenu rizika povezanih s konzumiranjem droga

Uporaba Interneta u svakodnevnom životu u zadnjih desetak godina postala je ne samo uobičajena, već i neophodna praksa, drastično promijenivši način na koji radimo, provodimo slobodno vrijeme i komuniciramo, bilo preko stolnih računala, mobilnih uređaja ili tableta. Sve veći broj korisnika vrijeme provodi na Internetu, bilo zbog posla, zabave ili nekog drugog razloga. No, Internet se pokazao kao idealna platforma za stvaranje virtualnih tržišta psihoaktivnih tvari, što je potaklo nove probleme na području politika vezanih uz droge i javno zdravlje. Osim problematične strane, Internet također pruža i nove prilike za učinkovitiju prevenciju uporabe i ponude droga, smanjenje šteta i pomoć ovisnicima, i to prije svega zbog sposobnosti dosezanja širokog kruga korisnika u vrlo kratkom vremenu. Uz takav pristup, Internet se sve više koristi u kliničke svrhe, koje sadrže kompleksnije interaktivne zdravstvene intervencije i programe za liječenje. Takve intervencije mogu doprijeti do grupa mladih ljudi čiji se uzorci uporabe droga ili drugih tvari svrstavaju između eksperimentalnih i problematičnih i do kojih se trenutno ne dopire nikakvim drugim kanalima te mogu nuditi specijalizirane usluge u ruralnim područjima gdje su udaljenosti prevelike kako bi se redovito odlazilo u centre za liječenje. Osim toga, takve se intervencije pokazuju i financijski učinkovitim načinom pružanja potpore većem broju klijenata u usporedbi s klasičnim programima u fizičkom okruženju, s obzirom na njihove ograničene kapacitete i ljudske resurse.

Prepoznajući nužnost razvoja inovativnih alata usmjerenih na rastuću populaciju konzumenata, uglavnom kanabisa i sintetskih droga, Pompidou grupa Vijeća Europe je na inicijativu Ureda za suzbijanje zlouporabe droga VRH osmislila regionalni projekt o online intervencijama koji je započeo krajem 2015. godine. U projekt je uključeno sedam zemalja Jugoistočne Europe (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Grčka, Hrvatska, Makedonija, Rumunjska, Srbija). Prva faza projekta odnosila se razvoj online verzije znanstveno evaluirane kratke intervencije, budući da su se online alati za screening pokazali isplativim načinom obuhvata velikih populacija. Odabran je DUDIT (eng. Drug Use Disorders Identification Test) instrument za samo-procjenu rizika povezanih s konzumiranjem droga, koji je originalno razvijen i testiran u Švedskoj (Karolinska Institutet). Instrument je pilotiran u Hrvatskoj tijekom prosinca 2015. i siječnja 2016. godine u suradnji Ureda i partnerskih ustanova / organizacija (uključujući službe za mentalno zdravlje u Rijeci i Zagrebu), što je omogućilo kulturološku adaptaciju instrumenta, a zatim je lokaliziran i u drugim zemljama koje sudjeluju u projektu.

Konačan proizvod prve faze regionalnog projekta je instrument Drughelp koji je dostupan na www.drughelp.eu. Ulazna stranica utvrđuje određene postavke zemlje i jezik preglednika, te preusmjeravanja korisnika izabranim jezicima, no svaka jezična verzija ima i izravan pristup, npr. www.drughelp.eu/hr. Ovaj instrument za ispitivanje rizika daje ukupnu procjenu mogućih problema i nedostataka vezanih uz uzimanje droga. Test na prvoj stranici sadrži jedanaest pitanja vezanih uz uzimanje droga te pitanja o spolu i dobi. Na drugoj stranici nalazi se deset dodatnih dobrovoljnih pitanja (pozadinska pitanja o korisniku i moguće štete koje je osoba iskusila prilikom uporabe droga). Pitanja se pohranjuju u bazu podataka isključivo u svrhu općih statističkih razloga. Budući da je korištenje alata u potpunosti anonimno, osobni podatci se ne pohranjuju, niti je moguće osobu identificirati prema odgovorima. Temeljem ocjene iz seta DUDIT pitanja, korisnik dobiva procjenu rizika vezanih uz njegovu / njezinu uporabu droga. Povratna informacija ima tri kategorije rizika i sedam kategorija povratnih informacija, s različitim komentara za odrasle i mlade. Pri kreiranju specifičnijih povratnih informacija korisnicima (što je postignuto izradom tzv. trigera u pojedinim pitanjima upitnika) posebno se pazilo da prateći tekstovi budu neosuđujućeg karaktera i usmjereni na smanjivanje šteta. Test je osjetljiv na pitanja na drugoj stranici. Na primjer, ako korisnik navodi zdravstvene probleme, test dodaje stavak o tome kako se brinuti o zdravlju. Međutim, ova povratna informacija je izborna stoga je sve zemlje nisu uključile u svoju shemu povratnih informacija. Na kraju, test ispituje korisnike odgovaraju li rezultati njihovim vlastitim iskustvima. Ukoliko korisnik odgovori ova pitanja, tražio će ga se odgovor na još nekoliko dodatnih pitanja o korisnosti testa. Test također daje informaciju o tome gdje se osobe mogu obratiti za pomoć ako žele smanjiti ili prestati s uzimanjem droga. Kako bi bio vizualno što atraktivniji ciljnim skupnima, marketinška agencija iz Francuske je dizajnirala pet verzija vizualnog izgleda alata koje je svaka država testirala u fokus grupi mlađih osoba (konzumenti i ne-konzumenti psihoaktivnih tvari) i odabrala najprikladniju verziju. Dizajn koji danas ima hrvatska verzija je prilagođen preferencijama mladih volontera (16-18 godina) i djelatnika Udruge Liga (do 30 godina starosti) iz Splita. Ovaj online instrument je dostupan u verzijama za desktop, tablet i mobitel.

Budući da je alat završen i dostupan, Hrvatskoj predstoji proces njegove promocije prema ciljanim grupama i pojedincima kojima ovaj upitnik može pomoći da dobiju procjenu o štetnosti vlastitog ponašanja vezanog uz uporabu droga. Ured za suzbijanje zlouporabe droga Vlade RH već je pokrenuo kampanju oglašavanja putem Facebook i Google oglasa, čime se žele postići dva glavna cilja: a) doprijeti do onih korisnika droga koji se ne koriste web stranicama, profilima i kanalima koji su na neki način povezani s kulturom konzumacije ilegalnih droga i b) pod pretpostavkom da većina korisnika droga osjeća antagonizam spram državnih institucija koje se bave problematikom droga, posebno dizajniranim oglasom omogućiti komunikaciju s ciljanom grupom stvaranjem situacijske bliskosti s kojom će se moći poistovjetiti. Uz navedeno, Ured smatra da je informaciju o ovom alatu neophodno diseminirati i kroz klasične kanale on-line komunikacije s korisnicima droga, prije svega web stranicama svih zdravstvenih, socijalnih, odgojno-obrazovnih i drugih ustanova te organizacija civilnog društva koje rade s rizičnim skupinama i osobama koje uzimaju droge.

S obzirom na gore navedeno, ovim putem Vas molimo da putem svojih kanala komunikacije (web stranice, forumi, i sl.) proslijedite informaciju o postojanju gore navedenog alata te da uz to postavite i direktnu poveznicu na upitnik (www.drughelp.eu/hr), kako bi omogućili da ova inicijativa dopre do što većeg broja korisnika kojima je potrebna pomoć u procjeni rizične uporabe droga. Isto tako, molimo Vas da ovu informaciju dostavite i partnerima unutar vašeg djelokruga rada koji imaju direktnu komunikaciju s potencijalnim korisnicima koji možda nemaju mogućnost često koristiti Internet ili ne posjećuju specijalizirane stranice, a dio su skupine u riziku kako bi se informirali o postojanju alata te imali mogućnost ispuniti upitnik.

Stojimo Vam na raspolaganju za eventualna pojašnjenja i dodatne informacije vezane uz Drughelp.eu.

Marko Markus, prof. sociologije
URED ZA SUZBIJANJE ZLOUPORABE DROGA VLADE REPUBLIKE HRVATSKE
OFFICE FOR COMBATING DRUG ABUSE OF THE GOVERNMENT OF THE REPUBLIC OF CROATIA
Preobraženska 4/II, 10 000 Zagreb, CROATIA
tel: 00 385 1 4878 134, fax: 00 385 1 4878 120
e-mail: marko.markus@uredzadroge.hr
www.uredzadroge.hr

https://drughelp.eu/dudit1.php?l=HR-hr

 

X. Hrvatski simpozij osoba oboljelih od multiple skleroze

Izazovi sustava socijalne skrbi u pristupu oboljelima od multiple skleroze

Svaka promjena u našem životu izazov je koji nas potiče da nešto učinimo, da nešto prihvatimo, da naučimo nešto novo i u konačnici da se znamo  nositi s novonastalom situacijom Takva jedna promjena desila se meni dolaskom na posao u Zaprešić  gdje sam se  prvi puta u životu suočila sa potrebom da se intenzivnije bavim osobama oboljelim od multiple skleroze. Do tada, za mene je to bila bolest kao i svaka druga, a oboljeloj osobi treba pružiti sve ono što mi nalaže moj djelokrug posla, uvažavajući  potrebe korisnika.

      Upoznavajući osobe  oboljele od multiple skleroze kroz moja druženja i susrete u Centru za socijalnu skrb prilikom ostvarivanja  prava iz sustava socijalne skrbi,i aktivnostima u udruzi oboljelih od multiple skleroze Zagrebačke županije, naučila sam nešto malo više o vašim teškoćama u svakodnevnom funkcioniranju u vašim obiteljima i lokalnoj zajednici, o vašim aktivnostima, vašim željama i vašem svakodnevnom trudu da svoj život učinite  primjerenijim a istodobno se noseći sa svim mogućim barijerama na koje nailazite. Različite faze vaše bolesti donose vam fizičku bol ,emocionalne te psihičke teškoće koje postaju to teže što je suradnja i razumijevanje okoline lošija.

        Sustav socijalne skrbi reguliran prije svega Zakonom o socijalnoj skrbi te drugim propisima,  samo je jedan od sustava koji u našem društvu treba biti u punoj funkciji kako bi vaš život bio  podnošljiviji. Neizostavno vas moraju pratiti sustav zdravstva, zapošljavanje te sustav mirovinskog osiguranja. Kada bih morala poredati ove sustave od najvažnijeg do nužnog poredak bi bio slijedeći: Zdravstveni sustav, sustav socijalne skrbi, zapošljavanje, mirovinski sustav.

         Zašto ovakav poredak, pretpostavljam da znate; liječnik je taj koji će vam prvi reći da imate novu dijagnozu a potom slijedi liječenje i dugotrajna borba svakim slijedećim danom vašeg života uz nebrojene uspone i padove, mnogobrojne prilagodbe novonastalim zdravstvenim okolnostima. Osim vas i vaša će obitelj morati puno toga naučiti i savladati kako bi se znali nositi s vašim poteškoćama i problemima.

        Socijalna skrb trebala bi vam biti podrška kako u vašem osnaživanju tako i pomoć u ostvarivanju vaših prava iz socijalne skrbi. U svakodnevnom životu  često nailazim na oboljele od multiple skleroze a da u razgovoru utvrdimo da nisu ostvarili neko pravo iz sustava socijalne skrbi. Ta činjenica ponukala me da za sve vas koji ste   oboljeli, sačinim kratak pregled prava i usluga i odgovorim na neka od vaših najčešćih pitanja .Nazvala sam ga Vodičem kroz prava i usluge u sustavu socijalne skrbi za osobe oboljele od multiple skleroze.

        U pogledu potpore i osnaživanja u lokalnoj zajednici teško da mogu reći kao predstavnik svoje službe da smo puno učinili, nažalost nismo, ali ne iz razloga što vas ne razumijemo i što ne bismo htjeli pomoći ,veš isključivo stoga što su naši kadrovski resursi toliko skromni da s velikim teškoćama uspijevamo odrađivati osnovne zadaće iz sustava(zabrana zapošljavanja!!).

No nadam se da, kad ste u prilici posjetiti nas iz potrebe za ostvarivanjem nekog prava, da ste dobro došli te da kolegice i kolege imaju za vas i vremena i razumijevanja. Ukoliko imate suprotna iskustva svakako vas molim da ih podijelite sa mnom i sa svojom udrugom na lokalnoj razini pa ćemo zajednički  tražiti promjene. Imala sam prilike čuti na jednom od skupova od članova udruga multiple skleroze da  socijalni radnici odbijaju zaprimiti neke zahtjeve. Moram reći da je to za mene bilo vrlo neugodno saznanje jer tko bi vas trebao razumjeti više od socijalnog radnika, i tko bi vam trebao više pomagati budući je pomaganje u osnovi naše profesije. Stoga svima preporuka; “Inzistirajte na svojim zahtjevima i obavezno ih predajte u pismenom obliku/a po potrebi zatražite i dokaz da vam je zahtjev zaprimljen.

       Kada nastupe faze poboljšanja vašeg zdravlja, ukoliko ste u kategoriji radno sposobnog stanovništva ( u dobi od 15 do 65 godina starosti) svakako ćete se okušati i u upoznavanju sustava Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Nema puno programa niti potrebe na tržištu radne snage koji bi vama osigurao i omogućio zapošljavanje, no nigdje ne treba odustajati i treba otvarati vrata koja nam se nađu na putu.

        Kada se definitivno potvrde vaše dijagnoze, te ukoliko je vaša bolest nastupila u vrijeme vaše zaposlenosti, te ako imate ostvaren određen broj godina radnog staža, upoznat ćete i sustav mirovinskog osiguranja kroz ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu, utvrđivanje stupnja vašeg tjelesnog oštećenja te ostala prava vezano uz invaliditet.

         Da se vratimo socijalnoj skrbi. Najčešći  upiti i najčešća prava koja su obuhvaćena sustavom u kojem radim su: doplatak za pomoć i njegu , osobna invalidnina, status njegovatelja i status roditelja njegovatelja. Uspoređujući broj oboljelih u RH od multiple skleroze  i broj korisnika u sustavu socijalne skrbi ( za usporedbu sam odabrala  Centar za socijalnu skrb Zaprešić ) ustvrdila bih da  imamo negdje 3-5% korisnika sa dijagnozom multiple skleroze a koji koriste neko od prava iz sustava socijalne skrbi.

          Osim ovih prava, koja traju  sve dok postoje propisani uvjeti, oboljeli od multiple skleroze mogu biti i korisnici zajamčene minimalne naknade, jednokratnih naknada a u nekoj životnoj dobi ako nemaju obitelj koja im pomaže te bliže niti daljnje rodbine, mogu ostvariti pravo na uslugu privremenog ili dugotrajnog smještaja u nekoj od ustanova socijalne skrbi ili udomiteljskoj obitelji.Za što duži boravak u svom domu a radi osiguravanja adekvatne skrbi, moguće je priznati i usluge pomoći u kući; od dostave obroka u kuću do pomoći u obavljanju svakodnevnih kućanskih poslova i vaših obaveza izvan kuće.Za sva navedena prava i usluge odluke donosi Centar za socijalnu skrb.

Prava i usluge ostvaruju se uz znanje i suglasnost korisnika a ukoliko to oni nisu u mogućnosti izraziti, uz znanje i suglasnost njihovih roditelja odnosno skrbnika.

           Kakav je izazov pred nama, djelatnicima i zaposlenicima u socijalnoj skrbi vezano uz skrb o oboljelima od multiple skleroze? Izazov je vrlo sličan kao kod svakog pojedinog korisnika koji zakuca na naša vrata; moramo saslušati korisnika, uputiti ga u mogućnosti korištenja pojedinog prava, sačiniti plan zajedničkih aktivnosti pri ostvarivanju prava, po potrebi uključiti članove obitelji u rješavanje problema, što sve zajedno čini utiranje puta za jednu dobru buduću suradnju i savladavanje prepreka u ostvarivanju prava i usluga  osoba oboljelih od multiple skleroze.

Izazov je nadalje omogućiti oboljelima od multiple skleroze ostati što je duže moguće u vlastitoj obitelji ili samostalnom funkcioniranju ukoliko osobe žive same. To podrazumijeva i sve resurse lokalne zajednice koja isto tako mora biti upoznata sa potrebama korisnika i u skladu sa svojim resursima ulagati u kvalitetniji život  oboljelih.

Organizacije kao što su Crveni križ te druge nevladine udruge , Centri za pružanje usluga u zajednici također pružanjem svojih usluga trebaju osluškivati i potrebe oboljelih od multiple skleroze. Na tom planu također se od Centra za socijalnu skrb može očekivati angažman u smislu prezentiranja vaših potreba kroz pojedinačne aktivnosti ili putem medija.

Veliku pomoć i podršku vidim u djelovanju vaših udruga na području cijele Hrvatske. Smatram da je njihovo djelovanje vrlo značajno te da je doprinijelo  poboljšanju kvalitete vašeg života kroz aktiviranje osobnih asistenata do niz manifestacija  i javnih istupa koji se za vas poduzimaju.   I za  moj boravak danas s vama,  zaslužna je jedna od vaših udruga a posebice njezini članovi, i sigurna sam  da nam  da će svatko od vas „ubrati“ barem jednu informaciju koja mu je kroz izlaganje ponuđena.

A sada krenimo vodičem kroz prava i usluge u sustavu socijalne skrbi:
Vodic u pravima i uslugama (pdf)

ZA CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB ZAPREŠIĆ

Đurđica Poduška, dipl.soc.radnica- ravnateljica Centra

Natječaj za dodjelu „Nagrade za promicanje prava djeteta“ u 2017. godini

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, povodom obilježavanja dana prihvaćanja Konvencije o pravima djeteta, s ciljem dodjele „Nagrade za promicanje prava djeteta“ u 2017. godini, za iznimna postignuća u zaštiti dobrobiti, prava i interesa djece, poziva fizičke i pravne osobe da predlože kandidate za Godišnju nagradu i za Nagradu za životno djelo.

Prijedlozi za dodjelu Nagrade podnose se u roku od 15 dana od dana objave natječaja u „Narodnim novinama“, odnosno od 29. rujna do 14. listopada 2017. godine.  Poveznicu prema tekstu objavljenog natječaja možete pronaći ovdje.

ZADNJE OBJAVE
KATEGORIJE OBJAVA
ARHIVA OBJAVA