Telefon: 01/3310-399

Ulica Drage Kodrmana 3a

Česta pitanja

Tko su korisnici socijalne skrbi?

Korisnici socijalne skrbi su:

  • samac i kućanstvo koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba, a nisu ih u mogućnosti ostvariti svojim radom, primitkom od imovine, od obveznika uzdržavanja ili na drugi način
  • dijete bez roditelja ili bez odgovarajuće roditeljske skrbi, mlađa punoljetna osoba, dijete žrtva obiteljskog, vršnjačkog ili drugog nasilja, dijete žrtva trgovanja ljudima, dijete s teškoćama u razvoju, dijete i mlađa punoljetna osoba s problemima u ponašanju, dijete bez pratnje koje se zatekne izvan mjesta svog prebivališta bez nadzora roditelja ili druge odrasle osobe koja je odgovorna skrbiti o njemu te dijete strani državljanin koje se zatekne na teritoriju Republike Hrvatske bez nadzora roditelja ili druge odrasle osobe koja je odgovorna skrbiti o njemu
  • trudnica ili roditelj s djetetom do godine dana života bez obiteljske podrške i odgovarajućih uvjeta za život
  • obitelj kojoj je zbog poremećenih odnosa ili drugih nepovoljnih okolnosti potrebna stručna pomoć ili druga podrška
  • odrasla osoba s invaliditetom koja nije u mogućnosti udovoljiti osnovnim životnim potrebama
  • odrasla osoba žrtva obiteljskog ili drugog nasilja te žrtva trgovanja ljudima
  • osoba koja zbog starosti ili nemoći ne može samostalno skrbiti o osnovnim životnim potrebama
  • osoba ovisna o alkoholu, drogama, kockanju i drugim oblicima ovisnosti
  • beskućnik

Koja su prava u sustavu socijalne skrbi?

  • Zajamčena minimalna naknada
  • Naknada za troškove stanovanja
  • Troškovi ogrjeva
  • Naknada za osobne potrebe korisnika smještaja
  • Jednokratna naknada
  • Naknade u vezi s obrazovanjem
  • Osobna invalidnina
  • Doplatak za pomoć i njegu
  • Status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja
  • Naknada do zaposlenja
  • Socijalne usluge
    • a) smještaj
    • b) organizirano stanovanje

Zajamčena minimalna naknada

Zajamčena minimalna naknada je pravo na novčani iznos kojim se osigurava zadovoljavanje osnovnih životnih potreba samca ili kućanstva koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba.

Zajamčena minimalna naknada priznaje se od dana podnošenja zahtjeva, odnosno od dana pokretanja postupka po službenoj dužnosti, a isplaćuje se mjesečno.

Korisnik kojem je priznato pravo na zajamčenu minimalnu naknadu dužan je centru za socijalnu skrb prijaviti svaku promjenu koja utječe na daljnje korištenje ili na visinu naknade odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dana nastanka promjene.

Tko može ostvariti pravo na zajamčenu minimalnu naknadu?

Pravo na zajamčenu minimalnu naknadu može ostvariti samac ili kućanstvo, podnošenjem zahtjeva u nadležnom centru za socijalnu skrb, ako nema sredstva za uzdržavanje u visini propisanoj u članku 30. stavku 1. Zakona o socijalnoj skrbi (u visini zajamčene minimalne naknade koju bi ostvario samac ili kućanstvo koje nema nikakvih prihoda) niti ih je u mogućnosti ostvariti radom, primitkom od imovine, kao ni od obveznika uzdržavanja, osim ako centar za socijalnu skrb utvrdi da obveznik uzdržavanja nije u mogućnosti davati uzdržavanje.

Osnovica za izračun visine zajamčene minimalne naknade

Osnovicu na temelju koje se izračunava iznos zajamčene minimalne naknade utvrđuje Vlada Republike Hrvatske. Do donošenja odluke Vlade RH, osnovica u 2014. godini za zajamčenu minimalnu naknadu iznosi 800,00 kuna.

Način izračuna visine zajamčene minimalne naknade

Iznos zajamčene minimalne naknade utvrđuje se u postotku od osnovice:

  • za samca
    • 100% osnovice (800,00 kuna),
  • za kućanstvo:
    • za odraslu osobu: 60% osnovice (480,00 kuna),
    • za dijete (do 18 godina) 40% osnovice (320,00 kuna),
    • za samohranog roditelja 100% osnovice (800,00 kuna).

Ako samac ili kućanstvo ostvaruje prihod, visina zajamčene minimalne naknade utvrđuje se kao razlika između iznosa zajamčene minimalne naknade i prosječnog mjesečnog prihoda samca ili kućanstva ostvarenog u tri mjeseca prije mjeseca u kojem je pokrenut postupak.

Poljoprivredniku i članu njegovog kućanstva koji obavlja poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje te na temelju poljoprivredne djelatnosti ima obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje, a nije navršio 65 godina života, prosječni mjesečni prihod utvrđuje se prema poreznoj prijavi ili prema rješenju nadležne porezne uprave o godišnjem paušalnom iznosu poreza na dohodak.

Iznos prihoda umanjuje se za iznos koji na temelju propisa kojim se uređuju obiteljski odnosi član kućanstva plaća za uzdržavanje osobe koja nije član toga kućanstva.

Iznos zajamčene minimalne naknade za kućanstvo uvećava se za troškove smještaja člana kućanstva u đački dom za vrijeme trajanja školske godine.

Iznos zajamčene minimalne naknade za kućanstvo ne može biti veći od bruto iznosa minimalne plaće u Republici Hrvatskoj.

Novčana sredstva koja se ne uračunavaju kao prihod prilikom izračuna visine ZMN

U prihode samca ili kućanstva ne uračunava se:

  • naknada za podmirenje troškova stanovanja koju odobrava jedinica lokalne samouprave i Grad Zagreb
  • naknada za troškove ogrjeva koju odobrava jedinica područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb
  • novčana naknada za tjelesno oštećenje
  • ortopedski dodatak
  • doplatak za pomoć i njegu
  • osobna invalidnina
  • doplatak za djecu
  • državna potpora za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo, osim dohodovne potpore ostvarene prema posebnim propisima
  • novčana naknada za životinje koje su usmrćene ili uginule prilikom provedbe naređenih mjera prema posebnom propisu o veterinarstvu
  • stipendija za školovanje učenika ili studenta dok traje redovito školovanje ili studiranje, a najdulje do 29. godine života
  • naknada koju prima udomitelj za potrebe smještenog korisnika
  • iznos novčanih sredstava koja fizičke osobe ostvare na osnovi donacija pravnih i fizičkih osoba za zdravstvene potrebe
  • iznos novčanih sredstava koje fizičke osobe ostvare na osnovi jednokratnih donacija pravnih i fizičkih osoba do iznosa od 5000,00 kuna godišnje
  • iznos sredstava za saniranje posljedica elementarnih nepogoda
  • iznos sredstava za uzdržavanje za dijete ostvarenih po osnovi privremenog uzdržavanja pri centru za socijalnu skrb
  • iznos sredstava za uzdržavanje za dijete ostvarenih sukladno posebnom propisu do iznosa privremenog uzdržavanja pri centru za socijalnu skrb
  • nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja
  • novčana pomoć i putni troškovi osobe na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa
  • novčana pomoć i putni troškovi nezaposlene osobe koju je Hrvatski zavod za zapošljavanje uputio na obrazovanje koje organizira odnosno troškove snosi Hrvatski zavod za zapošljavanje
  • osobna invalidnina, doplatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski doplatak, posebni dodatak, naknada za pripomoć u kući, jednokratna novčana pomoć, naknada troškova pogreba te naknada za pravo na besplatne udžbenike ako su ta prava ostvarena temeljem posebnog propisa kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihove obitelji
  • osobna invalidnina, obiteljska invalidnina, uvećana obiteljska invalidnina, doplatak za pomoć i njegu druge osobe, ortopedski doplatak, posebni doplatak, naknada za pripomoć u kući, naknada za pravo na besplatne udžbenike ostvarene temeljem posebnog propisa kojim se uređuje zaštita vojnih i civilnih invalida rata
  • novčani primitak za opremu novorođenog djeteta i primitak po osnovi potpora za novorođenče, odnosno potpora za opremu novorođenog djeteta koje isplaćuje ili daje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju svojih općih akata i za koje su sredstva planirana u proračunima te jedinice
  • primitak ostvaren od dividende i novčana sredstva ostvarena prodajom dionica, a temeljem članstva u Fondu hrvatskih branitelja koji potječu po osnovi statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata i statusa člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja
  • pomoći i naknade koje osiguravaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na temelju odluka predstavničkih tijela, do iznosa zajamčene minimalne naknade.

Radno sposobni korisnici prava na zajamčenu minimalnu naknadu

Radno sposobnom ili djelomično radno sposobnom samcu ili članu kućanstva pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, odnosno pripadajući udio u zajamčenoj minimalnoj naknadi priznaje se najduže do dvije godine, a novi zahtjev za priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu, odnosno za uvećanje iznosa zajamčene minimalne naknade kućanstva za pripadajući udio člana kućanstva može podnijeti nakon isteka roka od tri mjeseca nakon mjeseca u kojem je pravo prestalo, odnosno umanjeno.

Za vrijeme korištenja prava na zajamčenu minimalnu naknadu nezaposlena radno sposobna ili djelomično radno sposobna osoba dužna je prihvatiti zaposlenje u skladu s propisima o zapošljavanju.

Ako radno sposobni ili djelomično radno sposobni samac ili član kućanstva koji je korisnik zajamčene minimalne naknade odbije ponuđeni posao, osposobljavanje, prekvalifikaciju, dokvalifikaciju ili samovoljno otkaže ugovor o radu, ukida mu se pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, odnosno kućanstvu se zajamčena minimalna naknada umanjuje za pripadajući udio toga člana, a novi zahtjev za priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu, odnosno za uvećanje iznosa zajamčene minimalne naknade za kućanstvo može podnijeti nakon isteka roka od šest mjeseci nakon mjeseca u kojem je pravo ukinuto, odnosno u kojemu je pravo umanjeno.

Radno sposobnom ili djelomično radno sposobnom samcu ili članu kućanstva ukida se pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, odnosno pripadajući udio u zajamčenoj minimalnoj naknadi ako se ne odazove pozivu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave za sudjelovanje u radovima za opće dobro bez naknade, a ponovni zahtjev za priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu, odnosno za uvećanje iznosa zajamčene minimalne naknade za kućanstvo može podnijeti nakon isteka roka od šest mjeseci nakon mjeseca u kojem je pravo ukinuto, odnosno u kojemu je pravo umanjeno.

U radovima za opće dobro korisnici zajamčene minimalne naknade mogu sudjelovati najmanje trideset, a najviše devedeset sati mjesečno.

Ako se radno sposobni samac ili član kućanstva koji je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu u neprekidnom trajanju od najmanje godinu dana zaposli, u prvom mjesecu rada zajamčena minimalna naknada samcu ili kućanstvu se ne ukida, odnosno ne umanjuje se za ostvareni prihod.

U drugom mjesecu rada osoba iz stavka 1. ovoga članka iznos zajamčene minimalne naknade umanjuje se samcu ili kućanstvu za 25% iznosa, a u trećem mjesecu rada za 50% iznosa.

Pravo na zajamčenu minimalnu naknadu ukida se ako osoba iz stavka 1. ovoga članka radi dulje od tri mjeseca, a prosječni prihod u ta tri mjeseca prelazi visinu priznatog iznosa na zajamčenu minimalnu naknadu za samca ili kućanstvo.

Tko nema pravo na zajamčenu minimalnu naknadu?

Pravo na zajamčenu minimalnu naknadu nema samac niti kućanstvo ako:

  • ima u vlasništvu drugi stan ili kuću, osim stana ili kuće koju koristi za stanovanje, a koji može otuđiti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za podmirenje osnovnih životnih potreba, poslovni prostor koji ne koristi za obavljanje registrirane djelatnosti te vrijedne pokretnine (plovila, umjetnička djela i sl.)
  • je u razdoblju od tri godine prije podnošenja zahtjeva prodao ili darovao imovinu, odrekao se prava na nasljeđivanje ili ustupio svoj nasljedni dio, ako je od iznosa ostvarenog prodajom ili iznosa koji odgovara visini osnovice za plaćanje poreza na promet darovane imovine ili nasljednog dijela kojega se odrekao ili ustupio mogao osigurati uzdržavanje u iznosu zajamčene minimalne naknade i nakon podnošenja zahtjeva za priznavanje prava
  • je vlasnik imovine koju bi mogao koristiti ili prodati bez ugrožavanja osnovnih životnih potreba i time osigurati sredstva u iznosu zajamčene minimalne naknade za osobno uzdržavanje ili uzdržavanje članova kućanstva
  • je vlasnik osobnog vozila, osim osobnog vozila koje služi za prijevoz samca ili člana kućanstva korisnika prava po osnovi invaliditeta, starije i nemoćne teško pokretne osobe ili je prema procjeni stručnog radnika centra za socijalnu skrb osobno vozilo nužno radi prometne izoliranosti
  • koristi osobno vozilo u vlasništvu druge pravne ili fizičke osobe
  • je sklopio ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju kao primatelj uzdržavanja
  • radno sposobni samac nije evidentiran kao nezaposlena osoba pri nadležnoj službi za zapošljavanje
  • može osigurati uzdržavanje po drugoj osnovi.

Uvjet obveznog prijavljivanja nadležnoj službi za zapošljavanje i obveza prihvaćanja ponuđenog zaposlenja ne odnosi se na:

  • osobu kojoj nedostaje najviše pet godina života do stjecanja prava na starosnu mirovinu koja se ostvaruje sukladno propisima iz mirovinskog osiguranja
  • dijete od navršene 15. godine života dok se redovito školuje, odnosno mlađeg punoljetnika do završetka redovitog školovanja, a najduže do navršene 29. godine života
  • trudnicu i rodilju do šest mjeseci nakon poroda te roditelja koji čuva i odgaja dijete do godinu dana života, blizance do tri godine života ili troje i više djece do navršenih 10 godina života te roditelja koji koristi posvojiteljski dopust
  • osobu potpuno nesposobnu za rad
  • osobu koja ima utvrđenu privremenu nezapošljivost od strane nadležnog tijela sukladno posebnom propisu
  • nezaposlenog člana kućanstva bez prihoda koji skrbi za dijete ili za odraslog člana obitelji koji nije sposoban brinuti se za sebe, ako takav način skrbi o djetetu, odnosno odrasloj osobi nadomješta institucionalnu skrb po ovom Zakonu.
  • nezaposlenog člana obitelji bez prihoda koji skrbi za dijete ili za odraslog člana obitelji koji nije sposoban brinuti se za sebe, ukoliko takav način skrbi o djetetu, odnosno odrasloj osobi nadomješta institucionalnu skrb.

Iznos zajamčene minimalne naknade umanjuje se kućanstvu za udio radno sposobnog člana kućanstva koji nije evidentiran kao nezaposlena osoba pri nadležnoj službi za zapošljavanje, a nisu ispunjeni prethodno navedeni uvjeti.

Razlozi za ukidanje rješenja o priznavanju prava na zajamčenu minimalnu naknadu

Rješenje o priznanju prava na zajamčenu minimalnu naknadu ukida se:

  • ako centar za socijalnu skrb praćenjem materijalnih i drugih socijalnih prilika korisnika utvrdi da su te prilike znatno povoljnije od onih koje se mogu osigurati na temelju priznatog prava na zajamčenu minimalnu naknadu,
  • samcu, odnosno iznos zajamčene minimalne naknade kućanstva umanjuje se za udio člana kućanstva ako se samac ili član kućanstva nalazi na bolničkom liječenju, u pritvoru ili istražnom zatvoru, na izdržavanju kazne zatvora, privremenom smještaju te boravku u inozemstvu, u neprekidnom trajanju dužem od dva mjeseca,
  • samcu, odnosno iznos zajamčene minimalne naknade umanjuje se kućanstvu za udio člana kućanstva ako samac ili član kućanstva mjesečno duže od 15 dana neprekidno boravi u inozemstvu,
  • samcu, odnosno kućanstvu ako je samac ili član kućanstva u postupku priznavanja prava dao netočne ili nepotpune podatke o prihodu o kojima ovisi priznavanje prava ili opseg prava ili nije omogućio centru za socijalnu skrb uvid u prihod i imovinu, a korisnik nema pravo podnijeti zahtjev za priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu dok ne istekne rok od šest mjeseci od ukidanja prava.
  • radno sposobnom ili djelomično radno sposobnom samcu odnosno kućanstvu se zajamčena minimalna naknada umanjuje za pripadajući udio članu kućanstva koji odbije ponuđeni posao, osposobljavanje, prekvalifikaciju, dokvalifikaciju ili samovoljno otkaže ugovor o radu,
  • radno sposobnom ili djelomično radno sposobnom samcu ili članu kućanstva ukida se pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, odnosno pripadajući udio u zajamčenoj minimalnoj naknadi ako se ne odazove pozivu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave za sudjelovanje u radovima za opće dobro bez naknade.

Druge naknade koje mogu ostvariti korisnici zajamčene minimalne naknade

Naknada za troškove stanovanja

Pravo na naknadu za troškove stanovanja priznaje jedinica lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb do iznosa polovice iznosa zajamčene minimalne naknade priznate samcu, odnosno kućanstvu. Troškovi stanovanja odnose se na najamninu, komunalne naknade, električnu energiju, plin, grijanje, vodu, odvodnju i druge troškove stanovanja u skladu s posebnim propisima.

Troškovi ogrjeva

Samcu ili kućanstvu korisniku zajamčene minimalne naknade koji se grije na drva priznaje se pravo na troškove ogrjeva na način da mu se jednom godišnje osigura 3 m³ drva ili odobri novčani iznos za podmirenje tog troška u visini koju odlukom odredi nadležna jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno Grad Zagreb.

Jednokratna naknada za pogrebne troškove za korisnika zajamčene minimalne naknade

Jednokratna naknada za pogrebne troškove priznaje se za pogreb osobe koja je u času smrti korisnik prava ili član kućanstva koje je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu, do iznosa osnovnih troškova pogreba u mjestu smrti korisnika ili mjestu pogreba, a u iznos troškova uračunavaju se i troškovi prijevoza pokojnika.

Jednokratna naknada isplaćuje se fizičkoj ili pravnoj osobi koja je podmirila troškove pogreba ili pravnoj osobi registriranoj za usluge pogreba koja je izvršila uslugu.

Centar za socijalnu skrb će za osobu koja ima prihod, odnosno imovinu zatražiti povrat pogrebnih troškova od njegovih nasljednika.

Naknada za troškove prijevoza

Pravo na troškove prijevoza radi srednjoškolskog obrazovanja ima dijete, korisnik zajamčene minimalne naknade, za školsku godinu 2013./2014.

Naknada za troškove prijevoza obuhvaća troškove prijevoza u odlasku i povratku i priznaje se po najnižoj cijeni za redovita prijevozna sredstva javnog prometa za najkraću relaciju, a ako korisnik za prijevoz koristi osobno vozilo, u visini cijene vozne karte javnog prijevoznog sredstva.

Povrat isplaćenih iznosa i naknada štete

Zabilježba

Na temelju pravomoćnog rješenja o priznavanju prava na zajamčenu minimalnu naknadu vrši se upis zabilježbe tražbine u zemljišnim knjigama na nekretninama u vlasništvu odraslog korisnika u korist Republike Hrvatske. Zabilježba se briše na temelju suglasnosti Ministarstva kada se izvrši naplata potraživanja na imovini korisnika ili otpiše dug.

Povrat isplaćenih iznosa

U slučaju smrti korisnika prava na zajamčenu minimalnu naknadu Republika Hrvatska ima pravo na povrat iznosa isplaćenih po osnovi priznatog prava od njegovih nasljednika do visine vrijednosti naslijeđene imovine.

Republika Hrvatska ima pravo na povrat iznosa isplaćenih na ime zajamčene minimalne naknade od osobe koja je po zakonu dužna uzdržavati korisnika, ako je tijekom ispitnog postupka koji je prethodio donošenju rješenja o priznavanju tog prava nedvojbeno dokazano da ga te osobe neosnovano ne uzdržavaju ili su neopravdano odbile njegovo uzdržavanje.

Za slučaj da korisnik zajamčene minimalne naknade darovanjem otuđi svoju imovinu, Republika Hrvatska ima pravo od daroprimca na povrat iznosa isplaćenih po osnovi priznatog prava.

Republika Hrvatska neće podići tužbu radi povrata iznosa ako bi ostvarivanjem tražbine nasljednici i članovi njegove obitelji, te daroprimac i članovi njegove obitelji ostali bez imovine, odnosno prihoda potrebnog za podmirenje osnovnih stambenih i drugih osnovnih životnih potreba.

Naknada štete

Korisnik koji je na temelju rješenja centra za socijalnu skrb ostvario pravo u sustavu socijalne skrbi dužan je nadoknaditi štetu koja je nastala time što je:

  • na temelju neistinitih ili netočnih podataka neosnovano ostvario pravo iz sustava socijalne skrbi na koje nije imao pravo ili ga je ostvario u većem opsegu nego što mu pripada
  • pravo iz sustava socijalne skrbi ostvario zbog toga što nije prijavio promjenu koja utječe na prestanak ili opseg prava, a znao je ili je morao znati za tu promjenu.

Ako obveznik povrata isplaćenog iznosa ne izvrši povrat isplaćenih iznosa u određenom roku, Republika Hrvatska ovlaštena je podnijeti tužbu radi povrata isplaćenih iznosa putem nadležnog državnog odvjetništva na temelju dokumentacije koju dostavlja centar za socijalnu skrb, osim ako bi obveznik povrata isplaćenog iznosa i članovi njegovog kućanstva ostali bez prihoda potrebnog za podmirenje osnovnih stambenih i drugih osnovnih životnih potreba

Koje su vrste socijalnih usluga?

  • prva socijalna usluga (informiranje, prepoznavanje i početna procjena potreba)
  • savjetovanje i pomaganje
  • pomoć u kući
  • psihosocijalna podrška
  • rana intervencija
  • pomoć pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja (integracija)
  • boravak

Potencijalni udomitelji

Kako izgleda postupak kojim se postaje udomitelj?

  • Javite se prijemnom uredu Centra za socijalnu skrb Zaprešić (Centar udomitelja). Rado ćemo odgovoriti na sva vaša pitanja vezana uz udomiteljstvo.
  • Podnesite zahtjev za izdavanje dozvole za obavljanje udomiteljstva. Osim zahtjeva potrebni su još neki dokumenti o čemu ćete dobiti informaciju
  • Slijedi razgovor sa socijalnom radnicom i psihologom, Tim za udomiteljstvo doći će u vaš dom, pri čemu se utvrđuje odgovara li prostor potrebama korisnika.
  • Obaviti ćete psihologijsko testiranje i Upitnik za djecu
  • Biti ćete uključeni u osposobljavanje udomitelja gdje se kroz radionice i predavanja obrađuju teme vezane uz udomiteljstvo
  • Ukoliko Tim za udomiteljstvo procijeni da ispunjavate uvjete za obavljanje udomiteljstva, nakon završenog osposobljavanja, dobivate dozvolu za obavljanje udomiteljstva na rok od 5 godina, a nakon isteka tog roka može se obnavljati
  • Po dobivanju dozvole, dijete ili odrasla osoba može doći u vašu obitelj

Kako će moje vlastito dijete reagirati na udomljavanje djece?

  • Važno je da su svi članovi vaše obitelji spremni prihvatiti novog člana i potruditi se kako bi se udomljeno dijete osjećalo kao dio vaše obitelji. Ako utvrdite da vaša djeca to neće moći dobro prihvatiti, bolje je da udomiteljstvo odgodite dok svi članovi vaše obitelji za to ne budu spremni.

Jesmo li prestari za udomiteljstvo?

  • Dobna granica za podnošenje zahtjeva za izdavanje dozvole za obavljanje udomiteljstva je 60 godina života. Kad se smještava dijete u udomiteljsku obitelj dobna razlika udomitelja i djeteta ne može biti manja od 20 godina, niti veća od 50 godina života, osim kada se radi o srodničkoj udomiteljskoj obitelji.

Mogu li biti udomitelj ako želim posvojiti dijete?

  • Ako želite posvojiti dijete i prošli ste odgovarajući postupak kao potencijalni posvojitelji, a niste još posvojili dijete, nema zapreke za stjecanje statusa udomitelja jer to ne utječe na mogućnost posvojenja djeteta.

Mogu li biti udomitelj ako živim sam/sama?

  • DA ! Kao što samohrani roditelj može kvalitetno skrbiti o djeci, isto tako može i udomitelj koji je samac. Ako je i zaposlen potrebno je da osigura odgovarajuću brigu o djetetu npr. vrtić i sl.

Kakvu novčanu naknadu dobivaju udomitelji?

  • Udomitelji mjesečno dobivaju opskrbninu tj. naknadu za troškove smještaja djeteta, a nesrodnički udomitelji i udomiteljsku naknadu udomitelju kao simboličnu nagradu za njihov trud u brizi za dijete.

Mogu li upoznati dijete prije nego dođe u moju obitelj?

  • Da ! Prilikom smještaja djece u udomiteljsku obitelj vodi se računa da baš ta obitelj može pružiti poticajno i ugodno okruženje za baš to dijete, obzirom na njegove osobine i potrebe. Cilj je da dijete ne mijenja udomiteljske obitelji i da ostane u istoj udomiteljskoj obitelji dok god traje potreba za udomljavanjem. Zato omogućavamo susrete udomitelja i djeteta prije smještaja te se na temelju tih kontakata donosi i odluka o smještaju u tu udomiteljsku obitelj. Ponekad, pr. kod potrebe za hitnim smještajem djeteta radi zaštite njegove sigurnosti, nije moguće osigurati prethodno upoznavanje djeteta i udomitelja.

Koliko djece mogu udomit?

  • Ako udomitelj živi s obitelji, može udomiti do troje djece (odnosno više ako su braća i sestre), a ako je samac, može udomiti najviše dvoje djece.

Znam da ću se vezati za dijtete, šta ako ga/ju odvedu?

  • Udomiteljstvo podrazumijeva privremenu skrb o djetetu, do stvaranja uvjeta za povratak u biološku obitelj ili posvojenje.
  • U tim trenutcima rastanak sigurno nije lak, kako za dijete tako i za udomitelja. Tada svakako pomaže saznanje da ste djetetu barem kroz neko vrijeme pružili ono što mu je bilo najpotrebnije – da živi u sigurnoj, ugodnoj i poticajnoj obiteljskoj atmosferi, okružen vašom ljubavlju.
  • No, premda je udomiteljstvo zamišljeno kao privremeni oblik skrbi, često se događa da djeca u udomiteljskim obiteljima ostaju do punoljetnosti, odnosno do završetka redovnog školovanja, zasnivanja vlastite obitelji i sl., obzirom da su tijekom godina s udomiteljima stvorili jaku vezu i oni ih doživljavaju kao članove svoje obitelji. Nema poteza pera (rješenje o prekidu smještaja) kojim je takvu vezu moguće prekinuti.

Kontakti djeteta sa biološkom obitelji

  • Udomitelj je dužan omogućiti susrete i druženja djeteta s njegovom biološkom obitelji (najčešće roditeljima) u vremenu i na način dogovoren u Centru za socijalnu skrb nadležnim za korisnika.

Brak, razvod, posvojenje…

Razvodimo se, što sada?

Razvod braka se pokreće tužbom i prijedlogom za sporazumni razvod braka pred mjesno nadležnim sudom. Mjesno nadležan sud je sud na čijem su području bračni drugovi imali posljednje zajedničko prebivalište. Ako jedan bračni drug zahtijeva razvod braka, a drugi bračni drug ne pristaje na to, onda govorimo o tužbi radi razvoda braka. Ako jedan bračni drug podnese tužbu radi razvoda braka, a drugi bračni drug najkasnije do zaključenja glavne rasprave ne osporava tužbu, smatra se da su oba bračna druga podnijela prijedlog za sporazumni razvod braka.
Bračni drugovi koji imaju zajedničku maloljetnu djecu dužni su prije pokretanja sudskog postupka radi razvoda braka sudjelovati u obveznom savjetovanju.

Tko provodi obvezno savjetovanje, koliko obvezno savjetovanje traje?

Obvezno savjetovanje prije razvoda braka provodi se u centru za socijalnu skrb u okviru najviše 3 susreta bračnih drugova i članova stručnog tima centra.
U prvom susretu članovi stručnog tima centra bračne drugove upućuju na potrebu izrade Plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi (dostupan na internetskoj stranici Ministarstva socijalne politike i mladih; http://www.mspm.hr/novosti/vijesti/obrazac_plana_o_zajednickoj_roditeljskoj_skrbi). U drugom susretu u centru u pravilu se provodi zajednički pregled Plana ukoliko su bračni drugovi sastavili Plan, odnosno članovi stručnog tima centra bračnim drugovima koji nisu sastavili Plan pružaju pomoć oko postizanja sporazuma i sastavljanja Plana.
Ako postoji načelan sporazum stranaka, a članovi stručnog tima centra procijene potrebnim dodatni dogovor oko pojedinosti Plana, može se održati treći susret u centru.
Ukoliko nije došlo do postizanja sporazuma, članovi stručnog tima centra upućuju stranke na mogućnost pristupanja postupku obiteljske medijacije, uz upoznavanje s prednostima obiteljske medijacije i dostupnim obiteljskim medijatorima.
Po okončanju obveznog savjetovanja nadležan Centar je dužan sastaviti izvješće te ga dostaviti bračnim drugovima u roku od 60 dana od dana primitka zahtjeva za provođenje obveznog savjetovanja prije razvoda braka. Izvješće o obveznom savjetovanju vrijedi 6 mjeseci od dana kad je okončano obvezno savjetovanje.

Što nakon obveznog savjetovanja?

Ako je obvezno savjetovanje uspješno provedeno, postupak razvoda braka se nastavlja pred sudom.
Ako se roditelji nisu sporazumjeli o planu o zajedničkoj roditeljskoj skrbi do okončanja obveznog savjetovanja, dužni su pristupiti prvom sastanku obiteljske medijaciji.
Ako roditelji ne pristupe prvom sastanku obiteljske medijacije, nakon neuspješnog dogovora o planu o zajedničkoj skrbi, ne mogu pokrenuti tužbu radi razvoda braka.

Bivši/a suprug/a mi ne dozvoljava da vidim naše dijete?

Pravo na viđanje s djetetom je u nadležnosti suda, o čemu sud donosi odluku u parničnom ili izvanparničnom postupku.
Ukoliko je nadležni sud donio odluku o navedenim susretima, a koja je postala pravomoćna te se ta odluka ne provodi, roditelj kojem je određen pravomoćnom sudskom odlukom način i vrijeme održavanja susreta i druženja s mal. djetetom ima pravo i mogućnost obratiti se nadležnom sudu prijedlogom za ovrhu navedene presude. Isto tako postoji mogućnost da drugi roditelj prijavi nadležnoj policijskoj postaji roditelja koji sprječava ili onemogućava provođenje susreta.

Trudna sam, muž želi razvod braka?

Muž nema pravo na tužbu radi razvoda braka za vrijeme trudnoće žene, sve dok njihovo dijete ne navrši godinu dana života.

Suprug me napustio i želi se razvesti, zbog zdravstvenih problema sam radno nesposobna, imam li pravo na njegovo uzdržavanje?

Bračni drug koji nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz svoje imovine, a nije sposoban za ili-ili se ne može zaposliti, ima pravo na uzdržavanje od svojeg bračnog druga ako ovaj ima dovoljno sredstava i mogućnosti zadovoljiti njegove potrebe.
Bračni drug ima pravo podnijeti zahtjev za uzdržavanje do zaključenja glavne rasprave u parnici za razvod, ili tužbom za uzdržavanje u roku od šest mjeseci od prestanka braka.

Dijete je rođeno u braku, ali otac djeteta nije moj suprug?

U tom slučaju, s obzirom da je dijete rođeno u braku, smatra se da je majčin suprug otac djeteta, odnosno osoba upisana u maticu rođenih kao otac. Tužbu radi osporavanja bračnog očinstva može podnijeti majka djeteta, majčin suprug, i dijete.

Što je s djetetom ako su mu oba roditelja umrla?

Ako su djetetu oba roditelja umrla, dijete se stavlja pod skrbništvo.

Što ako roditelji nedovoljno skrbe o djetetu?

Centar će provesti neposredno savjetovanje i sastaviti zapisnik na temelju kojeg će pisanim putem upozoriti roditelje na nedostatke u skrbi o djetetu. Također Centar može roditelje uputiti na edukativne i druge stručne programe za potporu roditeljstva i razvoja djeteta.

Što napraviti ako je dijete u opasnosti?

Ako postoji opasnost za život, zdravlje ili dobrobit djeteta koji se mogu zaštititi samo izdvajanjem djeteta iz neposrednog okruženja, nadležan centar će odlučiti o žurnom izdvajanju djeteta od roditelja ili druge osobe kod koje se dijete nalazi. Pritom će nadležan centar odlučiti i o privremenom smještaju djeteta kod druge osobe koja zadovoljava pretpostavke za skrbnika, kod ustanove soc.skrbi, druge fizičke ili pravne osobe koja obavlja djelatnost soc.skrbi, odnosno udomiteljske obitelji. Ta mjera traje najdulje petnaest dana od dana oduzimanja djeteta.

Što ako nakon razvoda braka roditelj mal. djeteta ne plaća uzdržavanje?

Nakon pravomoćne sudske odluke kojom se roditelju mal. djeteta određuje iznos za obvezu uzdržavanja, on je dužan postupati u skladu sa navedenom odlukom. U slučaju da se otac ne pridržava obveze plaćanja, slijedi ovrha radi uzdržavanja djeteta, koja se provodi na prijedlog djeteta. Provodi se na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima i sredstvima po računu. Ovršni prijedlog se podnosi sudu koji je mjesno nadležan za ovršenika i sudu koji je mjesno nadležan za poslodavca koji isplaćuje plaću, odnosno isplatitelja drugih stalnih novčanih primanja te sudu koji je sudio u prvom stupnju u postupku u kojem je donesena ovršna isprava.

Tko ima pravo na privremeno uzdržavanje?

Pravo na privremeno uzdržavanje ima dijete ako roditelj koji ne stanuje s djetetom ne ispunjava svoju obvezu uzdržavanja na temelju ovršne isprave, u cijelosti ili djelomično, i ako se učini vjerojatnim da baka i djed po tom roditelju ne pridonose uzdržavanju najmanje u visini koja je određena kao iznos privremenog uzdržavanja.
Dijete ima ovo pravo ako obveznik uzdržavanja ne ispunjava svoju obvezu dulje od tri mjeseca neprekidno od dana pokretanja ovršnog postupka.

Kada dijete nema pravo na privremeno uzdržavanje?

Ako je na temelju mjere iz obiteljsko-pravne ili socijalne zaštite dijete smješteno u udomiteljsku obitelj, dom ili drugu ustanovu socijalne skrbi ili ako tražbine uzdržavanja na koju se odnosi ovršna isprava više ne postoji.

Koji su uvjeti za potencijalnog posvojitelja?

Posvojitelj može biti osoba u dobi od najmanje 21 godine, a starija od posvojenika najmanje 18 godina. Ako postoje osobito opravdani razlozi, tada posvojitelj može biti i osoba mlađa od 21 godinu, a starija od posvojenika najmanje 18 godina.
Mogu posvojiti bračni i izvanbračni drugovi zajednički, jedan bračni ili izvanbračni drug ako je drugi bračni ili izvannbračni drug roditelj ili posvojitelj djeteta, jedan bračni drug uz pristanak drugog bračnog druga te osoba koja nije u braku.
Posvojiti dijete može hrvatski državljanin, a iznimno može i strani državljanin. Ako su posvojitelj ili dijete strani državljani, potrebno je prethodno odobrenje ministarstva nadležnog za poslove soc.skrbi.

Tko ne može posvojiti dijete?

Posvojiti ne može osoba koja je lišena prava na roditeljsku skrb, osoba lišena poslovne sposobnosti i osoba čije dosadašnje ponašanje i osobine upućuju na to da nije poželjno povjeriti joj roditeljsku skrb o djetetu.

Može li se nakon što je dijete posvojeno, utvrditi očinstvo?

Ne može. Nakon zasnivanja posvojenja nije dopušteno osporavanje ni utvrđivanje majčinstva ili očinstva.

Čiji su pristanci potrebni za posvojenje?

Za posvojenje je potreban pristanak djetetovih roditelja. Ako djetetovi roditelji odbijaju dati pristanak, tada se njihov pristanak može nadomjestiti odlukom suda. Ako je dijete navršilo 14 godina, potreban je i njegov pristanak. Ako je dijete stavljeno pod skrbništvo, tada je potreban pristanak djetetova skrbnika.

Koja je uloga centra u vezi posvojenja?

Potrebno je podnijeti nadležnom centru pisanu prijavu namjere posvojenja i zahtjev za izdavanje mišljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje. Ako centar procijeni da zadovoljavaju zakonske pretpostavke za posvojenje, uputiti će ih na obvezu sudjelovanja u programu stručne pripreme za posvojenje. Nakon što je provedena stručna priprema za posvojenje, centar će dati mišljenje u roku od 6 mjeseci od zaprimanja pisane prijave i zahtjeva.

Posvojen/a sam, kada i kako mogu saznati tko su mi biološki roditelji?

Uvid u spis predmeta o posvojenju i maticu rođenih posvojenog djeteta dopustit će se punoljetnom posvojeniku, posvojitelju i roditelju koji je dao pristanak da dijete posvoji njemu poznat posvojitelj, odnosno mačeha ili očuh.
Iznimno će se dopustiti maloljetnom posvojeniku, ako nadležan centar utvrdi da je u njegovom interesu, a bližim krvnim srodnicima posvojenika ako pribave pristanak punoljetnog posvojenika.

Imam 16 godina i želim sklopiti brak?

Brak ne može sklopiti osoba koja nije navršila 18 godina života, iznimno sud u izvanparničnom postupku može dopustiti sklapanje braka osobi koja je navršila 16 godina ako utvrdi da je mentalno i tjelesno zrela za brak, te da je sklapanje braka u skladu s dobrobiti te osobe. Prijedlog sudu za donošenje rješenja o dopuštenju sklapanja braka podnosi osoba koja želi sklopiti brak.

Mogu li osporiti očinstvo koje sam prije deset godina priznao?

Muškarac koji je u maticu rođenih upisan kao otac djeteta na temelju priznanja očinstva, a poslije je saznao za činjenicu koja isključuje njegovo očinstvo, tužbom može osporavati svoje očinstvo u roku od 6 mjeseci od dana saznanja za tu činjenicu, te najkasnije do navršene 7 godine života djeteta.

ZADNJE OBJAVE
KATEGORIJE OBJAVA
ARHIVA OBJAVA